• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer

Baštovanka

  • Cveće
  • Grmlje
  • Drveće
  • Voće
  • Povrće
  • Žitarice
  • Pečurke
  • Začinsko bilje
  • Industrijske biljke
Saznajte kako praviti zimnicu >>

Crni koren

Objavljeno: 02.07.2021.

  • 1 Karakteristike
  • 2 Poreklo
  • 3 Stanište
  • 4 Upotreba
  • 5 Srodne vrste

Crni koren (lat. Scorzonera hispanica L.) je zeljasta, višegodišnja biljka koja pripada porodici glavočika (lat. Asteraceae). Može da naraste do 120 cm visine.

Latinski: Scorzonera hispanica
Engleski: Black salsify, Spanish salsify
Porodica: Glavočike (Asteraceae)
Dimenzije: do 120 cm

Karakteristike

Stabljika crnog korena je pri vrhu razgranata, uspravna i može da naraste do 120 cm visine. Koren se dobro razvija, vretenast je, iznutra bele boje, a spolja crne, sočan, mesnat i širok 3 - 4 cm i dugačak do 30 cm.

Listovi pri dnu stabljike ili tzv. prizemni listovi rastu kopljasto, skupljeni u rozetu, zaoštreni i mogu da budu dugi do 30 cm. Cvetne glavice prečnika 2 - 3 cm nalaze se na vrhovima stabljika, a cvetovi su dvopolni i nepravilni. Cveta od juna do avgusta, a otvoreni su samo ujutru. Plod je dugačak do 15 mm i čini rošku sa papusom.

Poreklo

Latinsko ime roda Scorzonera prema literaturi potiče od španske reči escorzon što u prevodu znači otrovna zmija ili gušter, i to zbog verovanja da koren biljke leči njihov ugriz. Italijanske reči scorza (kora) i nera (crna) možda samo bukvalno ukazuju na izgled korenja, dok ime hispanske vrste ukazuje na špansko poreklo, iako ovo nije potpuno sigurna informacija, ali Druga imena na stranim jezicima su spanish salsify i black salsify (eng.), Echte Schwarzwurzel, Garten-Schwarzwurzel i Spanische Schwarzwurzel (nem.), escorzonera (špa.), scorzonera di Spagna (ital.), scorsonère d'Espagne (fr.), i dr.

Stanište

Crni koren prirodno raste u grupama u južnoj Evropi i to na sunčanim i na svetlim mestima kao što su livade, travnjaci, uz svetla listopadna drveća i šume. Zahvaljujući jestivom korenu gaji se i kao povrtlarska kultura, a razmnožava se semenom.

Upotreba

Jestivi delovi biljke su koren i mladi listovi. Koren je sočan i veoma ukusan i bogat inulinom, a jede se sirov u salatama ili kuva kao varivo. Listovi se koriste za pripremanje salata.

Srodne vrste

    Foto: keepps / CC

    Reader Interactions

    Ostavite odgovor Odustani od odgovora

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Primary Sidebar

    Novije

    agava

    Agava

    Agava (lat. Agave americana) je biljka karakteristična za meksičke predele, a gaji se i kao … [više] about Agava

    bela rada

    Bela rada

    Bela rada (lat. Bellis perennis) je niska biljka koja se često raste na livadama. Pripada … [više] about Bela rada

    adam

    Adam

    Adam (lat. Alocasia odora) je ukrasna biljka koja vuče poreklo iz tropskih predela. Ima … [više] about Adam

    lešnik

    Lešnik

    Lešnik je plod drveta obične leske (lat. Corylus avellana) koja cveta i oprašuje se tokom zime. … [više] about Lešnik

    krompir

    Krompir

    Krompir (lat. Solanum tuberosum) je biljka koja raste kao krtola ispod zemlje, crpeći … [više] about Krompir

    divlji muskatni oraščić

    Muskatni oraščić

    Muskatni oraščić (lat. Myristica fragrans) je drvenasta zimzelena biljka iz familije oraščića … [više] about Muskatni oraščić

    belo grožđe

    Grožđe

    Grožđe (lat. Vitis) predstavlja plod vinove loze (lat. Vitis vinifera) i među prvim … [više] about Grožđe

    duvan biljka

    Duvan

    Duvan (lat. Nicotiana) je jednogodišnja, uspravna biljka iz porodice pomoćnica (Solanaceae) u … [više] about Duvan

    Footer

    Informacije

    • O nama
    • Kontakt
    • Uslovni korišćenja

    Gastro Mreža

    • Baštovanka
    • Biljka.rs
    • Moja Zimnica
    • Vege.rs

    Baštovanka

    Baštovanka je mala enciklopedija o vrtu! Mesto, rođeno iz ljubavi prema bašti, gde možete da nađete sve važne podatke o sađenju, gajenju i negovanju biljaka. [više]

    english | hrvatski | slovenščina

    Copyright © 2019.–2026. by Gastro Mreža. Sva prava zadržana. Web: Informativka