Rogač (lat. Ceratonia siliqua) je drvenasta mahnuarka. Spada u porodicu mahunarki (Fabaceae) zajedno sa još nekoliko ekonomski bitnih biljaka kao npr. soja, grašak, bob, pasulj, badem i kikiriki. Danas je rogač rasprostranjen širom sveta, ali inače potiče sa Mediterana.
Raste u vidu zimzelenog žbuna ili kao razgranato drvo sa gustom, bogatom krošnjom i dobro razvijenim granama koje mogu dostići i 15 m. Kao i krošnja, koren drveta je vrlo razvijen i razgranat i ima jake bočne korene. Drvo je prekriveno tankom, glatkom i sivom korom koja kasnije postane hrapava. Listovi na krošnji su poređani naizmenično i parno su pernati. Imaju veoma kratke peteljke i mogu da dostignu veličinu od 10 - 20 cm.
Listovi su formirani 3 - 5 parova lisaka sa lisnim zaliscima koji opadaju. Pored toga, listovi su puni i kožasti, a na dodir izgledaju sjajno i glatko.
Što se tiče cvetova, oni mogu da budu jednopolni, dvopolni ili dvodomi i najčešće su skupljeni u grozdove veličine 6 - 8 cm i nalaze se u pazuhu listova. Imaju samo čašicu sa 5 kraćih zubaca koji otpadaju.
Postoje muški i ženski cvetovi. Muški cvet ima 5 prašnika sa dugim prašničkim koncima, dok ženski cvet ima jedan tučak sa nadraslim plodnikom. Rogač cveta od avgusta do oktobra. Plod je viseći, tamno braon boje u obliku spljoštene mahune koja može biti 20 cm dugačka i široka 3 cm. Rastu na ženskom tablu. U jednoj mahuni ima 8 - 15 semenki crveno-braon boje.
Rogač raste na mestima gde je topla klima. Kod nas se nalazi pretežno na Banatu. Rogač je jestiv i medonosan. Sporo raste ali zato mu životni vek može biti i do 200 godina.
Sorte rogača
Ima nekoliko sorti rogača, međutim, nijedna nije zvanično priznata na listi priznatih sorti poljoprivrednog bilja Srbije i većina raste uglavnom na teritoriji Hrvatske. One se generalno dele prema vremenu cvetanja pa prema tome razlikujemo kasne, srednje i rane sorte. Mogu da se razlikuju i po broju i masi semena biljke.
Razlikuju se i po geografskim područjima pa tako imamo italijanske, portugalske, španske, kiparske i tuniske vrste. Na našim prostorima rogač nikad nije bio planski sađen pa postoje i domaće sorte. U nastavku saznajte koje su to sorte.
Komiški
Komiški rogač je autohtona sorta rogača sa ostrva Vis u Hrvatskoj gde ima preko 6.000 jedinki. Vrlo je kvalitetna i plodna sorta. Jedna mahuna ima oko 13 semenki. Može da se koristi kao stona sorta jer mahune mogu da se skladište. Može i da se prerađuje jer su mahune lako lomljive. Plod ove sorte sazreva krajem avgusta, početkom septembra.
Medunac
I ova sorta je autohtona sorta iz Hrvatske iz mesta Blato na ostrvu Korčula. Kao i komiški rogač, i on je stona sorta, a mahune mogu uspešno da se čuvaju. Drvo daje ukusne i aromatične plodove koji sadrže puno šećera. Plodovi sazrevaju u avgustu.
Šipanski
Ova sorta je autohtona sorta sa ostrva Šipana. Plod sazreva početkom septembra ali su teško lomljivi. Isto je stona sorta.
Puljiški
Puljiška sorta je poreklom iz Italije. Vrlo je plodna i daje slatke mekane plodove. Takođe je stona sorta. Plodovi su teško lomljivi a sazrevaju na kraju avgusta.
Korčulanski
Korčulanski ili široki rogač je nepoznatog porekla ali, kako ime nalaže, najviše ga ima na Korčuli u Hrvatskoj. Njegovi plodovi su veći od plodova ostalih sorti i samim tim imaju više mesnatog dela. Međutim, njegovi plodovi ne mogu da se skladište dugotrajno. Sazrevaju početkom septembra.
Sadnja rogača
Rogač je vrlo lako saditi semenom ali ono mora posebno da se pripremi nekoliko dana pre planirane sadnje. Kako biste zasadili rogač morate biti upoznati sa svojstvima zemljišta koje je pogodno za ovu biljku, optimalne temperature za sadnju,rast i razvoj kao i kada je uopšteno najbolje vreme za sadnju semena.
Vreme sadnje
Sadnja rogača se vrši isključivo u proleće, obično u martu kada već zasigurno prolaze poslednji mrazovi. Proklijaće u periodu 12 - 37 dana ako ga pravilno gajite.
Sadnja semena
Rogač se najčešće gaji direktnom sadnjom semena. Najbolje je seme tretirati toplom vodom neposredno pre sadnje i ostaviti ga natopljenog otprilike 3 dana. Na taj način je očekivano brzo klijanje semena. Ipak, nemojte se začuditi ako ne klija, jer rogač ima nizak procenat klijavosti semena (25%). Pripremite rupice veličine 2,5 - 5 cm pre sadnje. Međusobna udaljenost rupica mora da iznosi minimum 10 m, a među redovima 7 m, jer buduća stabla mogu da narastu do 15 m. Korišćenjem ovog načina je moguće dobiti sklop od 110 stabala po 1 ha.
Sadnja sadnice
Rogač može prvo da se zasadi u saksiju pa da se kasnije presadi u voćnjak. Kao najbolje vreme presađivanja se pokazao period kada biljka navrši godinu dana. Koren sadnice se uobičajeno sadi direktno iz saksije u voćnjak, bilo to pre ili posle pupljenja. Treba birati sadnice koje imaju dobro razvijeno korenje. Sade se na rastojanju od 9 x 9 m ili 7 x 9 m. Treba dobro da se zaliju odmah posle sadnje. Vlaga u zemljištu treba u potpunosti da pokrije zonu korena.
Zemljište
Rogač može da uspe na većini tipova zemljišta ali najviše uspeva na krečnjačkom zemljištu, a ne uspeva uopšte teškim glinenim zemljištima. Isto može da uspe na makiji ili šumskoj zajednici. Ne smeta mu da raste ni na nagnutom terenom, nagiba otprilike 5%. Zemlja mora imati pH vrednost 6,5 - 8,6 i mora imati dobar otok vode. Pored toga, zemlja mora biti rastresita i propusna, kao i humusna.
Klima
Rogač raste samo u područjima sa toplom klimom. Jako dobro toleriše visoke temperature i prijaju mu mesta na suncu. Otporan je na sušu. Ipak, senzitivan je na vetrove i hladno vreme, pa ako temperatura padne ispod -8°C, stablo i plod se mogu ozbiljno oštetiti. Optimalne temperature za sadnju su oko 22 - 26°C. Ukratko, rogač najbolje uspeva na toplim mestima i pogoduju mu topla proleća i suva leta. Senzitivan je na mraz, pogotovo tokom cvetanja.
Uzgoj rogača
Rogač nema neke posebne zahteve i nije potrebno posvetiti mu previše pažnje, a može da donese dosta plodova. Lako se zaliva i đubri, a može da se razmnožava na 2 načina.
Plodored
Rogač se lepo slaže sa vinovom lozom, maslinom, breskvom, bademom i limunom. To su ujedno i dobre predkulture za rogač.
Zalivanje
Pošto potiče sa Mediterana, dobro podnosi više temperature i samim tim nema puno zahteva oko zalivanja. Stabla treba da se zalivaju dok su još mlada. Zemlja treba da ima dobru drenažu. Radi pomaganja u razvoju i ubrzanju rasta plodova, biljku je korisno navodnjavati tokom dva ili tri leta. Intenzivna kultivacija koja ima za cilj visoke i redovne prinose mora da se navodnjava preko leta a tad je za pravilan uzgoj potrebno 250 - 550 l vode godišnje.
Đubrenje
Rogač se đubri u jesen. Đubrivo treba da se rasporedi oko stabla. Ako se često đubri, drvo može biti plodnije. Đubriva sa azotom mogu imati pozitivan efekat na prinos.
Razmnožavanje
Razmnožavanje rogača može da se vrši na dva načina. Može generativno da se razmnožava semenom ili vegetativno kalemljenjem. U voćnjaku mora biti oko 95% ženskih jedinki, pa je kalemljenje zato potrebno seme obično daje oko 70% muških jedinki. Kalemljenje je najefikasnije kada se sprovodi na snažno rastućim biljkama.
Održavanje i nega
Rogaču nije potrebno previše kultivacije, nege ili obrade. Bitno je samo da se pravilno đubri i navodnjava. Preporučeno je i zaštititi mlade biljke prilikom hladnijih perioda ili ispaše životinja. Prilično je otporan, međutim njegova stabla tolerišu samo slabi mraz. Šteta koju mraz može da nanese zavisi od temperature ili fizioloških svojstava drveta.
Uglavnom, voćke se od smrzavanja štite posebnim metodama sprečavanja ili nadoknade gubitka toplote zračenjem. Koliko će ta zaštita uspeti zavisi od opreme koja se koristi, od iskustva i posvećenosti. Orošavanje ili kišenje je jedan od pouzdanijih načina smanjenja mraza. Konstanto prskanje iznad ili ispod krošnje formira kombinaciju leda i vode. Kada se oslobađa toplota, unutrašnje tkivo ploda neće biti oštećeno. Shodno tome, dobar sistem za navodnjavanje može da pomogne da se šteta od mraza svede na minimum.
Isto tako, mlade biljke koje se gaje u saksijama mogu se zaštititi od od mraza postavljanjem izolacione zaštite. Bolje ih je gajiti u velikoj plastičnoj saksiji koja se pri nižim temperaturama može zaštititi marerijalima kao što je agrotekstil, stiropor, slama, lišće ili industrijski filc. Saksija se prvo obmota materijalom za izolaciju a u gornji deo se stavi slama,suvo lišće ili kora. Posle toga se na gornji deo biljke nežno obmota agotekstil kako se ne bi oštetile grančice. Dobro učvrstite agrotekstil da bi biljka bila zaštićena tokom jakih vetrova.
Orezivanje
Rogač ne treba da se seče i oblikuje svake godine. Ima prirodnu tendenciju da formira centralnu osu sa prilično raširenim bočnim izdancima. Međutim, u prvih nekoliko godina treba uraditi glavno orezivanje da bi se formirao uzgojni oblik, što je najčešće u obliku vaze.
Taj oblik se dobija tako što se uklone donje grane da bi se sprečio njihov preterani rast. Tako se formiraju stabla koja više rastu u širinu nego u visinu. Na taj način je kasnije lakše brati plodove. Posle formiranja uzgojnog oblika, treba ga povremeno lagano orezati krošnju i povremeno rezati radi smanjenja korova.
Berba
Rogač prve plodove daje tek posle 6 ili 7 godina. U voćnjacima to može biti već posle 4 godine. Duguljaste braon mahune se beru ručno. Mogu se brati i dugačkim štapom sa postavljenom mrežom za hvatanje ispod drveta.
Bere se tokom avgusta i septembra, krajem leta, početkom jeseni. Prosečan prinos jednog drveta je 50 - 90 kg, a bilo je primeraka koji su dali i 200 - 300 kg. Pošto drveće u isto vreme i cveta, morate obratiti pažnju da ne oštetite cveće za sledeću berbu.
Sušenje
Mahune rogača posle berbe sadrže 10 - 20% vlage. Zato treba da se suše pre čuvanja na mestu koje je suvo i prozračno. Cilj sušenja je da se sadržaj vlage smanji na 8% da ne bi došlo do truljenja ploda. Dalja obrada ili gnječenje može odvojiti seme od pulpe.
Skladištenje
Pošto mahune imaju tvrdu i žilavu koricu, rogaču nisu potrebni specijalni uslovi skladištenja. Dobro je samo da mahunama obezbedite suvo mesto gde neće biti na direktnom sunčevom svetlu. Tako se mogu duže čuvati.
Bolesti
Iako je poznata kao biljka koja je veoma otporna na različite štetočine i bolesti, ima nekoliko njih koje mogu da ugroze njen rast.
Neke plesni i gljivice mogu da napadnu rogač i uzrokovati deformaciju mahune. To su obično gljive truležnice koje su inače vrlo bitne u nekim prirodnim procesima, ali mogu i da nanesu velike štete drveću.
Ove gljive mogu da rastu na živom ili na mrtvom drvetu. U stvari, one imaju svoju ulogu u procesu kruženja materije u prirodi, pa vrše prirodnu selekciju jačeg drveća. One su razlagači umrlih biljnih materija i nalaze se na slabom ili oštećenom drveću. Gljive truležnice poboljšavaju kvalitet slojeva zemljišta razlaganjem drvenih materija. Najviše pogađaju staro drveće i uglavnom ne može da se izleči. Zaraza vremenom postane sve veća i do sad se još ne zna način na koji gljive truležnice mogu da se uklone sa živog drveta.
Štetočine
Od štetočina rogač najviše napadaju moljci i vaši, a iskoreniti ih možete pomoću insekticida.
Rogačev moljac
Myelois ceratonie zell ili rogačev moljac je insekt iz porodice Pyralidae, što su moljci skakavci. Pored rogača, smeta i drugim vrednim plodovima kao bademu, naru i šljivama. Odrasle jedinke imaju svetlo braon šare na krilima. Ženka moljca pronađe pogodnu biljku na kojoj izlegne jaja, koristeći supstance koje oslobađaju gljivice i tako zaraze rogač. Larve moljca su providno-bele, a unutrašnji organi su im malo vidljivi. Ishrana im se sastoji od semena i mahuna biljaka, uključujući rogač. One prave veliku i značajnu štetu poljoprivredi, a najštetnije su u Kaliforniji. Protiv ovog moljca moguće je koristiti određene insekticide.
Moljac
Moljac (Cossus cossus) je aktivan od sredine maja do sredine jula. U tom periodu se pari i hoda po kori donjeg dela drveta. Tako traži odgovarajuće mesto gde će da položi jaja iz kojih će nastati larve. Larve potom formiraju velike tunele u drvetu i hrane se njegovim sadržajem. Izazivaju sušenje grana i nekada čitavog stabla. Ne zna se način na koji se može otarasiti moljca, ali se veruje da je on razlog ugroženosti određenog drveća na našim područjima. Mogu se koristiti određeni preparati koji su dozvoljeni u ekološkoj proizvodnji.
Biljne vaši
Kada se biljne vaši hrane sadržajem biljke, one u nju ubrizgavaju određene supstance koje mogu izazvati razne deformacije biljke. Neke od njih su uvijanje listova, uvijanje ivica i zadebljanje listova. Biljne vaši se mogu ukloniti pesticidima, kao što su Malation E-50, Radon 40, Sistemin 40, Imidan, Ekatin 25 i drugi.
Upotreba rogača
Mahuna i seme rogača se koriste u medicini i kulinarstvu. U stvari, ceo plod je izuzetno ispunjen hranljivim sastojcima i može imati pozitivan efekat na neka zdravstvena stanja. Rogač se u kulinarstvu koristi u mnogim jelima i pićima.
Kuhinja
Čitav plod rogača je bezbedan za konzumiranje, što znači da se mogu jesti i semenke a i mahuna. Mogu da se konzumiraju u sirovom stanju, a umesto kafe se nekad koriste prepržene, mlevene semenke. Plod se često koristi kao stabilizator i za zgušnjavanje hrane.
Pošto je prirodno sladak, preporučuje se kao dobra zamena za čokoladu. Može i da se koristi umesto kakaa. Mnogo je bolji za dijabetičare zato što ima mnogo manji sadržaj šećera.
Ima razvnovrsnu primenu, od kolača i keksa pa do domaćeg hleba i salata. Odličan je u kombinaciji sa orasima, suvim grožđem, bademom ili smokvom. Mogu se proizvoditi likeri i rakije od rogača. Daje poseban ukus tim pićima zbog svojih eteričnih ulja i smolaste materije. Može se jesti i kao slatkiš. Veruje se da pročišćava grlo i poboljšava glas.
Može i da se koristi kao čaj za razne namene. Na primer, čaj za smirenje gihta se pravi od 2 ploda i 2 dl vode. Za probleme sa varenjem se pravi čaj od 5 g rogača i 1 dl vode.
Zdravlje
Rogač ima nizak sadržaj masti a puno proteina, ugljenih hidrata i vitamina. Bogat je magnezijumom, kalcijumom, fosforom i kalijumom. U sebi ima i gvožđa, mangana, nikla i barijuma. Pulpa rogača ima visok sadržaj fenolnih jedinjenja, od kojih se ističu tanini. Deluju kao antioksidans i imaju pozitivne efekte na zdravlje. Međutim, nemaju sve sorte podjednaku količinu fenolnih jedinjenja zato što to ipak zavisi od toga koliko je zreo plod i od klime gde se gaji rogač.
Rogač se izdvaja kao dobar diuretik jer dobro utiče na varenje i smanjuje apetit. Može da pomogne kod mučnine i lošeg varenja zato što tanini imaju efekat na sluzokožu creva. Takođe ima efekat na sniženje holesterola u organizmu i ima zaštitnu ulogu protiv toksina. Rogač takođe može da pomogne prilikom napada astme, napada alergije i podstiče iskašljavanje zbog sastojaka koje sadrži u sebi.
Zanimljivosti
Veruje se da su rogač prvo gajili stari Grci pa da se onda on raširio preko celog sveta. Španski misionari su raširili rogač u Južnu Ameriku i Meksiko, a Britanci su ga doneli u Australiju, Indiju i Južnu Afriku. Drvo rogača, koje je uvedeno u SAD 1854. godine, danas uspeva vrlo dobro u Kaliforniji.
Egipćani su koristili lepljive materije rogača tokom mumifikacije a pronađene su i mahune rogača i semenke rogača u njihovim grobnicama. U pokrajini Salerno u Italiji, Princ Belmonte je u 19. veku bio lider u upotrebi rogača kao dekorativnog drveta na mnogim avenijama i zasadio je na hiljade stabala da bi pošumio padine Apenina. Isto tako, kroz istoriju su mnogi seljaci u mediteranskim područjima hranili mahunama rogača. Koristile su se i kao stočna hrana.
Rogač je poznat i pod imenom “hleb svetog Jovana Krstitelja” zato što se u narodu veruje da ga je Jovan Krstitelj jeo dok je živeo u divljini. Pored toga, rogač je pomenut u Novom zavetu kao biljka u priči o izgubljenom sinu i u Talmudu. Seme rogača se koristilo karat, tj. kao mera za težinu zlata. Jedno seme rogača je obično imalo težinu od 0,18 g.
Stablo rogača se ceni jer se koristilo da bi se pošumile mediteranske pustinje. Sprečavaju eroziju zemlje zbog dubokog korenja. Rogač se koristi i u drvnoj industriji jer ima lako obradivo stablo. Listovi i semenke su bitni u hemijskoj industriji gde se koriste za proizvodnju boja i mastila.
Zvanični podaci iz 2012. godine beleže da je svetska proizvodnja rogača na površini od 82.000 ha iznosila 163.000 t. Najveći proizvođači rogača su Italija, Grčka, Maroko i Španija. U Izraelu se održava festival koji je posvećen ovoj biljci, a Italijani su semenke upotrebljavali za izradu krunica.
Ostavite odgovor