Avokado (lat. Persea americana Mill.) je biljka iz familije lovora (Lauraceae). Najčešće se sreće u tropskim oblastima Amerike, ali se gaji i u krajevima sa mediteranskom klimom. Pripada grupi južnog ili suptropskog voća, zajedno sa bananom, anansom, urmom, kivijem, mangom, guavom, kokosom, papajom, marakujom i sl.
Za konzumaciju se uglavnom koristi sirov i jedinstven je po tome što sadrži veliku količinu masti, zbog čega je pogodan za pravljenje umaka. Najčešće se gaji zbog plodova, ali može da bude i ukrasna biljka u unutrašnjim prostorima ili napolju u toku letnjih meseci, dok zimu mora provesti u zaštićenom da ne bi došlo do smrzavanja.
Avokado je zimzelena biljka čije je stablo uspravno i dostiže visinu i do 20 m sa širokom krošnjom. Listovi su elipsasti i dugački 8 - 40 cm, kožasti na dodir i sa izraženim nervima. Lisna drška je kratka. Cvetovi su zelenkasti i grupisani u guste cvasti. Plod predstavlja koštunicu koja je duga oko 10 cm, a kora joj je, u zavisnosti od sorte, glatka ili naborana. Unutar ploda nalazi se seme koje je veliko i dvodelno.
Avokado je popularan kao jako zdrava voćka, jer ima visok procenat zdravih masti, vlakana, gvožđa, bakra, kalijuma, kalcijuma, kao i vitamina C i E. Osim sirovih plodova, od avokada se koristi i ulje koje je veoma zdravo i dobra je alternativa za druga biljna ulja (npr. suncokretovo i maslinovo ulje).
Vrste avokada
Postoji preko 80 poznatih vrsta avokada, koje su grupisanje u sledeće kategorije: gvatemalski, meksički, zapadnoindijski i hibridni avokado.
Meksički avokado
Ova grupa vodi poreklo iz Meksika, i ima veću otposrnost od ostalih, pa može podneti niske temperature i do -6°C. Listovi su karakterističnog mirisa, sličnog anisu. Plodovi su im nešto manji, teški u proseku 90 - 240 g, sa glatkom, tankom korom. Najpoznatije sorte su Duke, Snell, Blake, Mexicola, Puebla i Leucadia.
Gvatemalski avokado
Vodi poreklo iz Gvatemale, a plodovi imaju smežuranu i debelu koru. Podnosi niske temperature do -4.5°C. Najbolje poznate sorte su Linda, Mayapan, Benik, Colorado, Lyon, Prince, Carlsbad i Sharpless.
Zapadnoindijski avokado
Ovaj avokado odlikuju veliki plodovi sa tvrdom i glatkom korom. Najteže podnosi hladnoću od svih vrsta avokada i ne može izdržati temperature niže od -2°C.
Hibridi avokada
Uglavnom su nastali ukrštanjem gvatemalskog i meksičkog, a na tržištu se najviše prodaje Hass koji ima veoma tamnu, gotovo crnu boju, hrapavu koru i Fuerte, sa tankom i glatkom zelenom korom.
Uzgoj avokada
Da bi se biljka dobro razvijala, mora imati optimalne uslove gajenja i ne može uspeti u svim uslovima klime i zemljišta, jer je tropska biljka.
Plodored
Ovoj biljci nijedna kultura ne smeta da dobro raste i razvija se, ali mu ipak najviše odgovara blizina začina kao što su kamilica, kopar, korijander, vlašac, bosiljak, timijan, majoran, ruzmarin, stevija, nana i peršun, jer su prirodni repelenti.
Kada su u pitanju voćke, najviše mu prija blizina jagoda, malina, borovnica i kivija, dok od povrća voli praziluk, luk i beli luk, a od cveća lavandu i neven.
Sadnja u blizini brazilskog oraha ili manga mu ne odgovara, jer ih napadaju slične bolesti, ali svejedno ne ugrožavaju njegov razvoj.
Zalivanje
Avokado je tropska biljka kojoj je potrebno vlažno zemljište, ali se voda ne sme zadržavati kako ne bi došlo do istrunuća korena. Tokom prve godini, zaliva se 2 - 3 puta nedeljno, a kasnije može ređe, jednom nedeljno. Pre svakog zalivanja, zemljište treba da se osuši. Za gajenje u zasadima potrebna je velika količina vode, jer je odrasloj biljci u sezoni zalivanja, potrebno i do 75 l vode svakog dana.
Đubrenje
Pri sadnji zemljište treba obogatiti organskim đubrivom, kao što su kompost ili humus. Prvo đubrenje mineralnim đubrivima može se obaviti 2 - 3 nedelje nakon sadnje, što će dati biljci neophodne mikroelemente i podstaći joj rast. Avokado se prve godine prihranjuje tri puta, u proleće, leto i jesen. Zimi se ne prehranjuje, jer biljka ulazi u fazu mirovanja. Prihranjuje se azotom, a nakon toga se dobro zalije, da bi azot došao do korena.
Razmnožavanje
Avokado je biljka koja se samooprašuje. Polen sa jednog stabla je kompatibilan sa tučkom istog stabla, pa može da opraši cvetove na istom stablu, što se naziva samooprašivanjem. Da bi se smanjila količina polena sa istog stabla u fazi kada su ženski organi prijemčivi, avokado cveta u više faza. Cvet avokada ima u jednom cvetu i muške i ženske polne organe, ali se otvara dva puta u toku jednog dana, jednom kao muški, a drugi put kao ženski. Svaka faza cvetanja traje oko pola dana. Ovakvo cvetanje se dešava da bi se umanjila mogućnost preterane proizvodnje polena.
Presađivanje
Najbolje vreme za presađivanje avokada u baštu je jesen, zima ili rano proleće, kada ima dovoljno kiše, ili zaostale vlage u zemljištu. Ako se presadi tokom leta, mora se neprestao zalivati da bi se uspešno ukorenio, ali to se ne preporučuje.
Zemljište u koje se presađuje mora imati dobru drenažu, a biljku treba prihranjivati organskim đubrivom od morskih algi nekoliko nedelje pre i nekoliko nedelja nakon presađivanja da bi se izbegao šok od presađivanja.
Podmlađivanje
Da bi se stablo avokada podmladilo, odstranjuju se vrhovi kako bi se ubrzao rast i sačuvao željeni oblik krošnje. To je ujedno i jedina mera kojom se podmlađuje.
Zemljište
Kako bi se uspešno gajio, avokadu nije potrebno posebno zemljište. Treba da bude propusno, jer biljka ne podnosi nakupljanje vode, bogato organskom materijom i duboko. Ne podnosi kisela zemljišta, a odgovara mu mešavina supstrata za cveće, treseta i peska.
Klima
Za klijanje, najviše mu odgovaraju temperature od 18 - 25°C, a kada se razviju prvi listovi, može se dobro razvijati i na sobnoj temperaturi 20 - 25°C. Ako se gaji u bašti, pre dolaska niskim temperatura ga treba uneti u zatvoreno, jer će se u suprotnom smrznuti i propasti.
Vlaga
Kako avokado potiče iz tropskih predela, potrebna mu je visoka vlažnost vazduha. Kada se gaji u zatvorenom prostoru, treba prskati listove jednom nedeljno. Dva do tri puta nedeljno se zaliva u toku prve godine, a kasnije mu je dovoljno i zalivanje jednom nedeljno da ne bi došlo do truljenja korena. Pre svakog narednog zalivanja treba sačekati da se zemlja osuši. Tokom sezone zalivana, odrasla biljka avokada dnevno traži oko 75 l vode.
Sadnja avokada
Kod nas se avokado najčešće gaji u saksijama kao dekorativna biljka i potrebno mu je obezbediti plodno zemljište, dovoljno vode i mesto sa dosta sunca.
Vreme sadnje
Treba biti pažljiv kod odabira vremena sadnje, jer seme neće proklijati ako je temperatura niža od 18°C, a ako se sadi u leto, može doći do oštećenja od sunca, jer avokado u ranim fazama razvoja ne upija dovoljno dobro vodu.
Kalemljenje
Kada se avokado sadi u saksiju, neophodno je obezbediti dobru drenažu, tako što se na dno saksije stave kamenčići koji će olakšati ceđenje viška vode, a saksija se zatim napuni zemljom sa većim sadržajem humusa.
Avokado se može kalemiti tako što se spoji izdanak kultiviranog avokada sa podlogom druge biljke. Vremenom oni srastaju u jednu biljku. Da bi kalemljenje bilo što uspešnije, potrebno je da izdanak i podloga budu biološki što srodnije. Kalemljenje se sprovodi kao nužna mera ako se gaji zbog dobijanja plodova, kako bi oni bili što veći i kvalitetniji. Ova mera nije neophodna, ali može podstaći razvoj plodova, kao i njihov prinos i kvalitet.
Sadnja iz semena
Pre sadnje, potrebno je odrediti koji je gornji deo semena - šiljast je, a koji donji - iz kog se razvijaju korenovi. Koštica se na tri mesta probuši čačkalicama, na podjednakom razmaku i blago nakošeno prema dole. Ovako zabodene čačkalice služe da drže donju polovinu koštice u vodi. Ovako uronjenu košticu treba ostaviti na sunčano mesto, a najpogodnija za to je prozorska daska.
Vodu u koju je uronjena treba menjati svakih 5 - 7 dana, da ne bi došlo do razmnožavanja gljivica i bakterija. Da bi se pojavio prvi izdanak, može da prođe 2 - 6 nedelja. Koštica puca kada dođe do klijanja, a opna sa spoljašnje strane se guli. Pukotina se širi do donjeg dela koštice gde se razvijaju korenčići koji se granaju, dok će se na vrhu koštice javiti izdanak.
Biljku je potrebno, kada naraste na 15 cm, skratiti na 7 cm, da bi se podstakao rast, a kada ponovo dostigne 15 cm, sadi se u zemlju bogatu humusom, u saksije prečnika 8 - 10 cm. Tom prilikom se gornja strana koštice ostavlja iznad površine zemlje, a saksija se smešta na mesto na kome ima dovoljno sunca.
Biljku je potrebno u ovoj fazi redovno zalivat, ali mora se voditi računa da ne dođe do taloženja vode. Kada biljka dostigne visinu od 30 cm, treba odstraniti dva para listova, jer će to podstaći rast i razvoj novih delova biljke, a ovo se ponavlja svaki put kada biljka izraste za novih 15 cm.
Sadnja sadnice
Stabla za prodaju se gaje u rasadnicima, a plodove mogu početi davati za 3 - 4 godine, naročito ako su kalemljena. Kalemljenjem se mogu dobiti različite sorte na istoj biljci. Biljka cveta žutim cvetovima, koji su grupisani u cvasti grozdove. Veliki broj cvetova propada i samo neki uspeju da se opraše. Razvijanje ploda najbrže se odvija od aprila do avgusta.
Uzgoj u bašti
Gajenje avokada na otvorenom, u bašti, zavisi od oblasti u kojoj se gaji. Avokado je tropska biljka i ako klima nije dovoljno topla, najbolje ga je gajiti unutra, kao saksijsku biljku. Kod nas avokado ne može opstati napolju, pa se gaje u saksijama, koje mogu stajati na otvorenom dok ne nastupe nepovoljni uslovi, kada se unose unutra.
Uzgoj u stakleniku
Kod masovnijeg gajenja avokada, treba posaditi sadnice, da bi se proizvodnja isplatila i plodovi ranije dospeli. Sadnice nije lako nabaviti na tržištu, pa se uvoze iz tropskih krajeva, ali pri nabavci treba birati one koje imaju razvijenu otpornost na niže temperature. Kada se avokado gaji u stakleniku, oponašaju se uslovi koji su prisutni u njegovom prirodnom staništu.
Uzgoj u saksijama
Za ličnu proizvodnju, najviše se isplati gajenje avokada iz koštice. Kada se pojave izdanci, koštica se posadi u saksiju prečnika oko 10 cm i ostavlja na mesto sa dosta sunca. Treba je redovno zalivati. Avokado je dobro adaptiran za gajenje u saksijama i na taj način se može regulisati visina stabla i menjati mesto kada nastupe nepovljni uslovi.
Održavanje i nega
Da bi se uspešno razvijao, avokadu je potrebno, osim zalivanja i prihranjivanja, obezbediti dosta indirektne svetlosti i presaditi ga u veću saksiju po potrebi u proleće. Takođe ga je potrebno održavati orezivanjem i štititi od bolesti i štetočina.
Faza mirovanja
Avokado je suptropska biljka koja, za razliku od listopadnog drveće, nikada ne ulazi u fazu mirovanja. Rastu i razvijaju se neprestano, čak i u toku zime, kada je razvoj nešto sporiji.
Održavanje zasada
Kada se avokado gaji u zasadima treba ga navodnjavati, jer ima velike potrebe za vodom, a ne može doći do nakupljanja vode. Takođe je dobro posaditi više stabala avokada da bi mogli da se oprašuju međusobno. Posle oprašivanja, plod se najbrže razvija od aprila do avgusta, a onda se rast usporava dok ne dostigne svoj konačni izgled.
Proređivanje
Proređivanje avokada se mora obavljati veoma pažljivo, jer su stabla podložna opekotinama od sunca, što može dovesti do gubitka listova. Plod se proređuje sam, tako da u principu ova mera i nije potrebna.
Orezivanje
Vrhovi stabala se otkidaju kako ne bi došlo do preteranog izduživanja stabala. Kada dostigne nakon sadnje u saksiju visinu od 25 cm, treba ga preseći na pola, da bi se ubrzao rast, a nakon toga se samo otkidaju zadnji parovi listova, da bi se zadržao željeni oblik.
Berba
Avokado koji se gaji za ukras, najverovatnije neće doneti plodove, a ako se to i dogodi, obično prođe 10 - 15 godina i plodovi su lošijeg kvaliteta i ukusa od onih koji se namenski gaje u zasadima. Sorte koje se gaje zbog dobijanja plodova sazrevaju u različito vreme. Na primer, sorta Hass, koja je najrasprostranjenija, plodove daje u aprilu, a neke druge sorte donose plodove krajem leta ili na početku jeseni.
Da bi biljka davala plodove, treba posaditi zajedno nekoliko stabala koja će se međusobno oprašivati. Da bi se prvi plodovi pojavili u zasadu, uglavnom treba da prođe 3 - 4 godine. Berba avokada se obavlja ručno.
Skladištenje
Plodovi nisu spremni za konzumiranje odmah nakon berbe, jer nisu sasvim zreli. Treba ih držati na sobnoj temperaturi 1 - 2 nedelje da bi postali jestivi. Da bi se ovaj proces ubrzao, uz avokado treba staviti plodove banane, koji oslobađaju etilen, a koji ubrzava zrenje.
Zreo plod avokada se može čuvati u frižideru do nedelju dana, a naseckani plodovi sa sokom od limuna mogu se čuvati u zatvorenoj posudi još 2 dana. Pire od avokada ili gvakamole, uz dodatak limuna, može se zamrznuti i čuvati tako do 5 meseci.
Bolesti
Bolesti se najčešće javljaju kao posledica neodgovarajućih uslova gajenja. Najčešće se javljaju pepelnica i opadanje listova.
Pepelnica
Pepelnica se najčešće javlja kada je prevelika vlažnost vazduha, po hladnom i kišovitom vremenu. Javlja se kao sivkasta navlaka na listovima, donji listovi požute i otpadaju, a mladi se deformišu i biljka se suši. Kao mere borbe potrebno je zaražene listove ukloniti da se bolest ne bi širila, a biljka se prska rastvorom sumpora i kalijumovog sapuna. Ako je zaraza uzela maha, primenjuju se fungicidi.
Opadanje listova
Donji listovi otpadaju zbog truljenja korena, do koga dolazi ako ima previše vlage u zemljištu. Pre nego što otpadnu, listovi pocrne, a može se razviti i plesan na njima.
Štetočine
Osim bolesti koje se javljaju na njemu, avokado mogu napasti i štetočine, koje se često pojavljuju kada je vlažnost vazduha previše niska. Najčešće štetočine avokada su vaši i grinje.
Vaši
Vaši se javljaju kada je vlažnost vazduha previše niska. Kod jače invazije dovode do sušenja listova i odumiranja biljke. Lako prelaze sa jedne biljke na drugu, pa treba zaražene biljke izolovati i prskati ih rastvorom sapuna. Zatim se sledećih nekoliko dana biljka kontroliše, da bi bilo sigurno da se vaši nisu ponovo pojavile.
Grinje
Grinje dovode do sličnih simptoma kao napad vaši. Listovi požute i otpadaju, a ako se pojave u fazi cvetanja, mogu unišiti i cvet. Da bi se sprečila pojava grinja, potrebno je održavati višu vlažnost vazduha.
Upotreba avokada
Avokado ima visoku nutritivnu vrednost, pa se često primenjuje u kulinarstvu i u pravljenju lekovitih preparata.
Kuhinja
Ukus avokada je prilično neutralan, pa se može kombinovati sa raznoraznim namirnicama. Najpoznatije jelo od avokada je gvakamole sos, koje se pravi od avokada, paradajza, luka, papričice, listova peršuna ili korijandera i začina.
Avokado se dobro slaže sa namirnicama kao što su krompir, krastavci, rukola, komorač, pomorandža, nana i sl. Služi se uz ribu, piletinu, testeninu, kao i u raznim salatama. Osim za slana jela, avokado se može koristiti i u pripremanju poslastica, a naročito je cenjen u veganskoj ishrani.
Zdravlje
Avokado sadrži kvalitetne masne kiseline, pa ima ulogu u smanjenju lošeg holesterola.
Folna kiselina koju sadrži poboljšava memoriju. Blagotvorno deluje na zdravlje očiju, jer ih karotenoid lutein, kog sadrži, štiti od degeneracije i katarakte.
Avokado stabilizuje nivo šećera u krvi, zahvaljujući sterolima, a stimuliše i razvoj limfocita. Visok sadržaj vitamina E štiti kožu, zahvaljujući antioksidativnom dejstvu, a vitamin C stimuliše sintezu kolagena, koji je važan za razvoj ćelija i tkiva. Ima visok sadržaj vlakana, koji stimulišu probavu i potpomažu mršavljenje.
Ulje avokada neguje dubinski kožu, ublažava ekceme i psorijazu i utiče na usporavanje starenja.
Zanimljivosti
Avokado vodi poreklo iz Meksika i Srednje Amerike, gde se gajio još 8000 godina p.n.e. i bio hrana za siromašne. U Evropu je stigao u 16. veku, a preko Jamajke i u Aziju u 17. veku. Početkom 20. veka se proširio u SAD, Brazilu, Kolumbiji i Dominikanskoj Republici.
Naziv avokado vodi poreklo od astečke reči ahuacatl - aligatorska kruška, zbog naborane kore, koja asocira na kožu aligatora i oblika kruške.
Ušao je u Ginisovu knjigu rekorda kao najzdravije voće.
Foto: Cesar Gonzalez / Pixabay
Ostavite odgovor